Povećana opasnost od požara otvorenog prostora

Vatrogasci i ove godine bilježe povećan broj požara otvorenog prostora nastalih zbog spaljivanja biljnog otpada prilikom poljoprivrednih radova.

Vatrogasci savjetuju da se biljni otpad ne spaljuje jer je to česti uzrok požara
Prema dosadašnjim podacima, najveći broj požara vezan uz spaljivanje biljnog otpada bilježimo u ožujku, stoga apeliramo na odgovorno ponašanje građana kod poljoprivrednih radova.

Na području Osječko-baranjske županije primjenjuje se Odluka o posebnim mjerama zaštite od požara pri spaljivanju otpadnih materija na poljoprivrednim i drugim površinama u OBŽ. Vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog i drugog zemljišta te druge fizičke osobe dužni su prije spaljivanja suhe trave, korova, suhog žbunja i biljnog otpada poduzeti odgovarajuće mjere opreznosti, osigurati odgovarajuća sredstva te poduzeti mjere zaštite sukladno propisima o zaštiti od požara a osobito:

• prijaviti spaljivanje sukladno odredbama ove Odluke,
• spaljivanje obaviti tijekom dana za mirnog vremena bez vjetra,
• osigurati da suha trava, korov, suho žbunje i drugi biljni otpad, ovisno o količini i zapaljivosti, bude dovoljno udaljen od drugih objekata ili površina sa zapaljivim tvarima,
• na poljoprivrednom zemljištu paliti suhu travu, spaljivati korov i biljni otpad te ložiti otvorenu vatru, samo na odgovarajućim mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreza,
• osigurati spaljivanje ostataka biljaka nakon žetve odnosno berbe te drugog lako zapaljivog biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu odvajanjem od susjednog zemljišta preoravanjem pojasa širine najmanje tri (3) metra,
• stalno neposredno nadzirati spaljivanje sve do potpunog gašenja vatre na cijeloj zapaljenoj površini,
• tijekom spaljivanja osigurati potrebiti broj djelatnika, odgovarajuću opremu i sredstva za zaštitu od požara, ovisno o obimu i vrsti biljnog otpada koji se spaljuje,
• poduzeti i druge potrebite mjere za zaštitu i sprečavanje mogućnosti širenja požara na susjedne površine.
  U šumi, na šumskom zemljištu kao i na zemljištu u neposrednoj blizini šume, može se ložiti otvorena vatra i paliti biljni otpad samo na odgovarajućim mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti što ih odredi pravna osoba koja gospodari šumom i šumskim zemljištem, odnosno tijelo uprave nadležno za poslove šumarstva, šume i šumska zemljišta. Otvorenom vatrom smatra se svaka vatra izvan zatvorenih, odnosno pokrivenih prostorija s osiguranim ložištem.

Pravne i fizičke osobe dužne su neposredno prije spaljivanja biljnih i drugih tvari u većem opsegu i na većim površinama, kojim bi se moglo ugroziti druge površine ili objekte (industrijske građevine i postrojenja, stambene i druge objekte, električne i telefonske stubove i vodove, prometnice, poljoprivredne i šumske površine i sl.) prijaviti najbližoj policijskoj postaji Policijske uprave Osječko-baranjske.
Spaljivanje manjih količina otpadnih tvari koje objektivno ne može ugroziti druge objekte ili površine, pravne i fizičke osobe nisu obvezne prijaviti ali su obvezne poduzeti sve potrebite mjere da se vatra ne proširi na susjedne objekte ili površine.

Prijavu spaljivanja treba podnijeti prije početka spaljivanja a ona treba sadržavati podatke o tome tko obavlja spaljivanje, vremenu i mjestu spaljivanja, vrsti biljnog otpada koji se spaljuje, mjerama zaštite od požara koje će se poduzeti pri spaljivanju, kao i druge podatke od značaja za zaštitu od požara pri spaljivanju.

Novčanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja na poljoprivrednom zemljištu pali suhu travu, spaljuje korov i biljni otpad ili loži otvorenu vatru protivno Odluci o posebnim mjerama zaštite od požara pri spaljivanju otpadnih materija na poljoprivrednim i drugim površinama u OBŽ. Predviđena je i novčana kazna od 300,00 do 5.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Novčanom kaznom od 300,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pojedinac koji pali suhu travu, spaljuje korov i biljni otpad ili loži otvorenu vatru protivno Odluci.

Nepromišljenim spaljivanjem može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine za što se može izreći kazna zatvora do tri godina, ako je djelo počinjeno iz nehaja. Ukoliko je djelo počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.

Vatrogasci savjetuju da se biljni otpad ne spaljuje već kompostira.

Nakon uočavanja požara odmah nazovite vatrogasce na broj 193 ili Centar 112 .